Šefovi NATO-a se sastaju danas: Hoće li ovo biti historijski samit ili će ga obilježiti podjele

Američki predsjednik Donald Trump i njegovi kolege iz NATO-a okupit će se u utorak na samitu koji bi mogao ujediniti najveću svjetsku sigurnosnu organizaciju oko novog obećanja o odbrambenoj potrošnji ili proširiti podjele među 32 saveznika.
Prije samo sedam dana, stvari su izgledale pozitivno. Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte bio je optimističan da će se europske članice i Kanada obavezati uložiti barem onoliko svog ekonomskog rasta u odbranu koliko to prvi put čine Sjedinjene Države.
Španija je potom odbacila novi cilj NATO- a da svaka zemlja troši 5% svog bruto domaćeg proizvoda na odbrambene potrebe, nazvavši ga "nerazumnim". Trump također inzistira na toj brojci. Savez djeluje na temelju konsenzusa koji zahtijeva podršku svih 32 članica.
Sljedećeg dana, Trump je rekao da SAD ne bi trebale poštovati taj cilj.
"Ne mislim da bismo mi trebali, ali mislim da bi oni trebali", rekao je. Trump je oštro kritizirao vladu premijera Pedra Sáncheza rekavši: "NATO će se morati nositi sa Španijom. Španija je bila vrlo slab platiša".
Također je kritizirao Kanadu zbog istih razloga.
Španija je prošle godine bila najmanji potrošač u savezu, usmjeravajući manje od 2% svog BDP-a na odbrambene izdatke, dok je Kanada trošila 1,45%, prema podacima NATO-a.
Zatim je Trump naredio bombardiranje nuklearnih postrojenja u Iranu. Godine 2003. rat protiv Iraka pod vodstvom SAD-a duboko je podijelio NATO, jer su Francuska i Njemačka predvodile protivljenje napadu, dok su se Velika Britanija i Španija pridružile koaliciji.
Europski saveznici i Kanada također žele da Ukrajina bude na vrhu dnevnog reda samita, ali su oprezni da Trump možda ne želi da predsjednik Volodimir Zelenski ukrade centar pažnje.
Kratki samit, decenije uzajamne sigurnosti
Dvodnevni samit u Haagu uključuje neformalnu večeru u utorak i jednu radnu sesiju u srijedu ujutro. Sastavljena je vrlo kratka izjava sa događaja kako bi se osiguralo da sastanak ne bude poremećen svađama oko detalja i formulacija.
Zaista, mnogo toga u vezi s ovim NATO samitom je šturo, iako bi se posljedice mogle osjećati godinama.
Sjevernoatlantski savez, osnovan 1949. godine, formiralo je 12 zemalja kako bi se suprotstavile prijetnji sigurnosti u Europi koju je predstavljao Sovjetski Savez tokom Hladnog rata, posebno putem snažne američke prisutnosti na kontinentu.
Suočavanje s Moskvom mu je u DNK-u. Održavanje mira izvan euroatlantskog područja nije.
Broj članica NATO-a porastao je na 32 od potpisivanja Washingtonskog sporazuma prije 75 godina. Švedska se pridružila prošle godine, zabrinuta zbog sve agresivnije Rusije.
NATO-ovo kolektivno sigurnosno jamstvo - članak 5. ugovora - temelj je njegove vjerodostojnosti.
To je politička obaveza svih zemalja da priskoče u pomoć svakoj članici čiji bi suverenitet ili teritorij mogli biti napadnuti. Trump je nagovijestio da je predan toj obavezi, ali je također posijao sumnju u svoje namjere. Rekao je da SAD namjeravaju ostati članica saveza.
NATO-om upravlja civil, ali vlast drže SAD i njihova vojska
Sjedinjene Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše puno više na obranu od bilo kojeg drugog saveznika i daleko nadmašuju svoje partnere u smislu vojne snage. Washington je tradicionalno predvodio agendu, ali se povukao pod Trumpom.
Američki nuklearni arsenal pruža strateško odvraćanje od potencijalnih protivnika.
Svakodnevnim radom NATO-a upravlja Rutte, bivši nizozemski premijer.
Kao najviši civilni zvaničnik, predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom vijeću u njegovom sjedištu u Briselu na sedmičnoj osnovi. Predsjedava drugim "NAC-ovima" na ministarskom i na nivou lidera. Rutte vodi sjedište NATO-a, pokušavajući poticati konsenzus i govoriti u ime svih članica.
Vojno sjedište NATO-a nalazi se u blizini Monsa u Belgiji. Uvijek ga vodi visoki američki časnik.
Uloga Ukrajine na samitu nije jasna
S obzirom na to da Trump zahtijeva veća odbrambena ulaganja, nije jasno kakvu će ulogu Ukrajina imati na summitu. Zelenski je pozvan, ali nije jasno hoće li imati mjesto za NATO-ovim stolom, iako bi mogao sudjelovati na večeri u utorak. Ruski rat u Ukrajini obično dominira takvim sastancima.
Općenito, sam NATO ne naoružava Ukrajinu. Kao organizacija, ne posjeduje nikakvo oružje. Zajedno pruža samo nevojnu podršku - gorivo, borbene obroke, medicinske potrepštine, pancirke i opremu za suzbijanje dronova ili mina.
Ali pojedinačno, članice šalju oružje. Europski saveznici osigurali su 60% vojne podrške koju je Ukrajina primila 2024. NATO koordinira te isporuke oružja putem čvorišta na poljskoj granici i pomaže u organizaciji obuke ukrajinskih trupa.
NATO-ovi planovi za trupe
Ključni dio obaveze saveznika da se brane jest odvraćanje Rusije ili bilo kojeg drugog protivnika od samog napada. Finska i Švedska su se nedavno pridružile NATO-u zbog te zabrinutosti.
Prema novim vojnim planovima NATO-a, 300.000 vojnika bilo bi raspoređeno u roku od 30 dana kako bi se suprotstavili bilo kakvom napadu, bilo da se radi o kopnu, moru, zraku ili kibernetičkom prostoru. No stručnjaci sumnjaju da bi saveznici mogli prikupiti dovoljan broj vojnika.
Ne radi se samo o broju vojnika i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazvati NATO ako bi mislio da će saveznici koristiti snage koje kontrolira. Trumpove prijetnje američkim saveznicima - uključujući nametanje carina - oslabile su to odvraćanje.
SAD snosi najveći vojni teret
Zbog visokih američkih odbrambenih izdataka tokom mnogih godina, američke oružane snage imaju više osoblja i superiornije oružje, ali i značajna transportna i logistička sredstva.
Drugi saveznici ipak počinju trošiti više. Nakon godina rezanja, članice NATO-a obavezale su se povećati svoje nacionalne odbrambene budžete 2014. godine kada je Rusija nezakonito anektirala ukrajinski poluotok Krim.
Nakon što je Rusija izvršila potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, saveznici NATO-a složili su se da će minimalna razina potrošnje biti 2% BDP-a. Prošle godine očekivalo se da će 22 zemlje ostvariti taj cilj, u odnosu na samo tri prije deset godina.
U Haagu se od saveznika očekivalo da povećaju ulog na 3,5%, plus dodatnih 1,5% za stvari poput poboljšanja cesta, mostova, luka i aerodroma ili pripreme društava za suočavanje s budućim sukobima. Hoće li se to sada dogoditi, ostaje otvoreno pitanje.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare